OSAM DECENIJA SD CRVENA ZVEZDA (3/8)

(9.4.2026) – Posle dominacije krajem 40. i početkom 50. godina košarkaši Crvene zvezde ušli su u razdoblje bez nacionalne titule. Pojavili su se i novi klubovi, Proleter iz Zrenjanina, OKK Beograd, Olimpija iz Ljubljane, Zadar. Moralo je da prođe 14 godina kako bi košarkaši zaslužili titulu, 11. po redu. Vladimir Cvetković do zvanja prvaka nosio je i gurao najmlađi šampionski tim u jugoslovenskoj košarci. Ubrzo je došla i 12. titula, a zaslužena su i tri Kupa. Zvezda je stvorila tim za velike domete, čiji je maksimum – ipak bio „samo“ Kup pobednika kupova. Uporedo sa muškim, nastajala je ženska šampionska generacija. Serija izuzetnih uspeha najavljena je titulom.

Odbojkašice su nastavile trijumfalni niz. Bio je to pobednički nalet velikih razmera. Nemalo u svakoj godini dekade osvojena je po titula. Postava Caran, Džaković, Radenković, Zdelar, Pavlović, Jelić smatrana je za najuigraniju u istoriji ženske odbojke. Posle gotovo dve decenije desila se nova „zlatna generacija“ odbojkaša. Osvojena su tri nacionalna Kupa.

Bile su to godine za ponos. Zvezda se učvrstila i na vrhu jugoslovenske atletike, a pomerali su granice mogućeg i u Evropi. Nenad Stekić postavio je evropski rekord u skoku u dalj, a dugim prugama suvereno je vladao Dane Korica… Dominacija je nastavljena u tenisu, plivanju, šahu kao i u boksu u kojem je Zvezdi posle brojnih titula u pojedinačnoj konkurenijci pripala i ekipna. Ponovo registrovani automobilski klub brzo je izrastao u najbolji u zemlji.

Sportsko društvo je lagano raslo kao i svi klubovi u njemu, da bi početkom sedamdesetih do uspeha dolazilo kao na traci. Početak sedamdesetih je označen kao „prvi zlatni period” sportskog društva. Ilustracije radi: u 1972. godini SD Crvena zvezda je u seniorskoj konkurenciji imala 12 ekipnih šampiona Jugoslavije, 6 pobednika Kupa, košarkaški pobednici Kupa pobednika Kupova Evrope, a 4 ekipe igrale su u polufinalu Kupa evropskih šampiona. U juniorskoj konkurenciji, takođe je te godine ostvareno bezbroj šampiona ekipno i pojedinačno. U većini sportova, te olimpijske 1972. godine reprezentativci su bili iz Crvene zvezde.

Fudbaleri Crvene zvezde igrali su finale Kupa Uefa 1979, trofej je pripao Borusiji iz Menhengladbaha, a navijači su se dugo ljutili na italijanskog sudiju. Još četiri titule i tri Kupa dodate su na konto kluba. Klinci su trenirali fudbal zbog novog idola, Vladimira Petrovića Pižona.

Košarkaši Zvezde odigrali su svoje prvo finale Kupa Radivoja Koraća, a zvezdina porodica konačno je dobila šampiona Evrope. Sjajna generacija predvođena Vukicom Mitić pobedila je prvaka Mađarske, BSCE. U tom zlatnom dobu ženske košarke osvojeno je još šest titula i tri Kupa. Isti broj šampionata pripao je i odbojkašicama koje su, u međuvremenu, stigle i do finalnog turnira Kupa evropskih šampiona, kao i polufinala Kupa pobednika Kupova.

Evropom je odzvanjalo Zvezdino ime. Atletičari su bili neprikosnoveni na domaćoj sceni, a za njih se ubrzo saznalo i van granica zemlje. U Kupu evropskih šampiona najpre je osvojeno treće mesto, da bi se nedugo zatim stiglo do stepenika više. Crveno-beli su postali klupski vicešampioni Evrope zahvaljujući neverovatnom: Nenadu Stekiću, Borislavu Pisiću, Vladimiru Miliću… Teniserima Crvene zvezde nije bilo ravnih. Osvojeno je osam titula ekipnog prvaka, a u pojedinačnoj konkurenciji šampioni su bili Dragan Savić i legendarni Slobodan Boba Živojinović. Pričalo se o teniserima, ali i kuglašima i naročito hokejašima koji se probijaju u sam vrh domaćeg hokeja i osvajaju Kup Jugoslavije. Zvezda je odjednom uzdanica i karate sporta. Ekipne i pojedinačne titule su postale svakodnevnica, a ubrzo su zaslužene i dve titule prvaka Evrope u tradicionalnom karateu. Crvena zvezda je bila najbolja i u motociklizmu, a veslači pobedom u ekipnom plasmanu za sve kategorije na šampionatu u Splitu beleže najveći sportski rezultat u istoriji svog kluba. Već u prvim takmičarskim sezonama strelci Zvezde prigrlili su pojedinačne i ekipne titule.

Počevši od 1965. svake godine proglašavaju se dobitnici godišnjih nagrada za najboljeg sportistu i sportistkinju SD Crvena zvezda.

  1. Vladimir Cvetković (košarka), Vera Jeftimijades (mačevanje)
  2. Dragan Džajić (fudbal), Mirjana Radenković (odbojka)
  3. Dragan Džajić (fudbal), Snežana Zorić (košarka)
  4. Dragan Džajić (fudbal), Snežana Zorić (košarka)
  5. Dragan Džajić (fudbal), Vera Jeftimijades (mačevanje)
  6. Dragan Džajić (fudbal), Vera Jeftimijades (mačevanje)
  7. Ljubodrag Simonović (košarka), Snežana Zorić (košarka)
  8. Milan Lazarević (rukomet), Snežana Zorić (košarka)
  9. Zoran Slavnić (košarka), Snežana Zorić (košarka)
  10. Nenad Stekić (atletika), Snežana Zorić (košarka)
  11. Nenad Stekić (atletika), Katarina Jovanović (šah)
  12. Zoran Slavnić (košarka), Ljiljana Stojimirović (odbojka)
  13. Nenad Stekić (atletika), Sofija Pekić (košarka)
  14. Nenad Stekić (atletika), Zorica Đurković (košarka)
  15. Vladimir Milić (atletika), Vukica Mitić (košarka)
  16. Vladimir Petrović (fudbal), Zorica Đurković (košarka)

OVAJ PROJEKAT JE SUFINANSIRAN SREDSTVIMA MINISTARSTVA INFORMISANJA I TELEKOMUNIKACIJA REPUBLIKE SRBIJE. STAVOVI IZNETI U PROJEKTU NE IZRAŽAVAJU NUŽNO STAVOVE MINISTARSTVA KOJE JE DODELILO SREDSTVA.

FOTO – SD CRVENA ZVEZDA