DECA I IZAZOVI SAVREMENOG DOBA (3/10) – RODITELJSKA KONTROLA

(24.5.2025) – Pod „roditeljskom kontrolom” podrazumevaju se digitalna oruđa (aplikacije, servisi, programi) koja omogućavaju nadgledanje i praćenje detetovih aktivnosti tokom njegovog korišćenja interneta (Zaman & Nouwen, 2016). Reč je o obliku roditeljske medijacije koji podrazumeva primenu tehničkih mera zaštite.

U današnje vreme, na tržištu je dostupan sve veći broj oruđa za roditeljsku kontrolu, dok se neka od njih mogu besplatno preuzeti sa interneta. Iako poseduju više različitih funkcija, najčešće se koriste za ograničavanje količine vremena koje dete provodi u korišćenju digitalnih uređaja, onemogućavanje pristupa uzrasno neprimerenim veb-stranicama, aplikacijama i video-igrama (uključujući i one preko i unutar kojih je moguće obaviti kupovinu), praćenje aktivnosti deteta kada je na internetu, onemogućavanje kontakata sa određenim osobama, blokiranje reklama i oglasa, lociranje deteta u fizičkom prostoru, itd.

Statistika kaže da roditelji u Srbiji retko primenjuju tehničke mere zaštite u cilju osiguranja bezbednosti dece na internetu.

Tip socijalne medijacije koji se takođe koristi za regulisanje korišćenja digitalnih medija uključuje definisanje pravila kojima se ograničava vreme (količina i vremenski interval u kojem deca mogu da koriste internet), ali i o ovakvoj roditeljskoj praksi izveštava manje od jedne petine ispitanih učenika (nešto više učenika iz mlađe nego iz starije uzrasne grupe).

U ranije spomenutom istraživanju koje je realizivano krajem 2012. godine (Popadić & Kuzmanović, 2016), približno jedna trećina roditelja iz Srbije koristila je tehničke mere zaštite, dok je u istraživanju Deca Evrope na internetu tri četvrtine roditelja iz evropskih zemalja koje su učestvovale u ovom istraživanju primenjivalo ovakve mere (Livingstone et al., 2011).

Roditeljska kontrola samo je jedan od načina na koje odrasli mogu da posreduju u detetovom korišćenju digitalne tehnologije/interneta. S obzirom na činjenicu da je trenutna situacija u Srbiji takva da dve trećine dece i mladih često ili veoma često, prema sopstvenim izjavama, podučava svoje roditelje kako da koriste digitalne uređaje (ovde se pre svega misli na operativne, tehničke veštine), nameće se pitanje da li roditelji poseduju digitalne veštine neophodne za pravilan izbor i smislenu upotrebu oruđa za roditeljsku kontrolu, kao mere zaštite dece na internetu.

Trebalo bi imati na umu da tehnička zaštita, kao takva, ne obezbeđuje potpunu zaštitu dece na internetu i da nije sama po sebi delotvorna, iako može da predupredi određene rizike (Duerager & Livingstone, 2012).

Primena roditeljske kontrole ima više smisla kada je reč o deci mlađeg uzrasta, kao i onda kada se primenjuje uz druge oblike roditeljske medijacije. Tehnička zaštita je povod da se sa decom razgovara o njihovim aktivnostima na internetu, čak i kada je reč o najmlađima.

Oruđa za roditeljsku kontrolu nisu kreirana sa ciljem da „zamene” roditelja, niti da ga „oslobode” aktivnog učestvovanja u digitalnom životu dece. Ova vrsta kontrole ima smisla samo ukoliko roditelji istovremeno primenjuju različite oblike socijalne medijacije (razgovaraju sa decom o mogućnostima i rizicima na internetu, zajednički kreiraju porodične dogovore o načinu korišćenja tehnologije, učestvuju u zajedničkim aktivnostima na internetu, itd.). I najzad, trebalo bi imati na umu da ograničavanjem pristupa digitalnoj tehnologiji ograničavamo brojne mogućnosti koje ona pruža (za učenje, razvoj, društveni angažman).

Naglasimo i to da za aktivno posredovanje u aktivnostima dece na internetu nije nužno da roditelj bude „ekspert za tehnologiju”, ali je neophodno da izgradi odnos poverenja sa detetom, da dobro poznaje dete i njegove potrebe.

Nacionalnom kontakt centru za bezbednost dece na internetu na telefonski broj 19833 tokom 2020. godine upućeno je 5.700 poziva, ujedno su dobili 1.575 mejlova.

Najviše je bilo pitanja o opštim principima, metodama bezbednosti dece na internetu. Odrasli i deca javljali su se s upitom kako da konkretno prevaziđu neku kriznu situaciju. Kako se bezbedno koriste društvene mreže, tražena su objašnjenja za podešavanje privatnosti naloga, kako blokirati osobu koja šalje uvredljive poruke, prijavljivani su lažni profili, kako se blokira instagram nalog na kome se širi vređanje ili kako povratiti hakovan profil.

FOTO – SCREENHOT/YOUTUBE