“DROGA NIKAD, KNJIGA I SPORT ZAUVEK” – Droga je smrt – drugi deo

Svi se dobro sećamo kampanje televizije „Sos kanal“ pod nazivom „Droga je smrt, bavite se sportom“. Slobodno se može reći da je pomenuta kampanja, koja je trajala godinama, bila jedna od najbolje smišljenih i najplodonosnijih kampanja na prostorima naše zemlje pa i šire, ikada. Cilj kampanje je bio dvojak. Prvo, podizanje svesti mladih o štetnosti mnogobrojnih droga, a drugo, opet podizanje njihove svesti o važnosti vođenja zdravog načina života, bavljenjem sportom.

Sličan cilj ima i projekat pod nazivom „DROGA NIKAD, KNJIGA I SPORT ZAUVEK“. Kroz seriju tekstova vezanih za ovu temu, pokušaćemo da utičemo na mlade generacije da shvate da su droge, odnosno konzumiranje istih, nešto što ih sigurno odvlači na „put bez povratka“, a čija je „zadnja stanica“, u velikom broju slučajeva, SMRT. Kao najbolja protivteža navedenom su, svakako čitanje knjiga i sport. Konzumiranjem ove dve aktivnosti, mladi, na najbolji mogući način utiču na poboljšanje kvaliteta svog života, kako psihičkog, tako i fizičkog. U tekstovima koji slede, upoznaćemo mlade sa vrstama droga koje im „prete na svakom koraku“, upoznaćemo ih i pokušati da im „probudimo“ ljubav prema knjigama najrazličitijih žanrova, kao i da ih upoznamo sa što većim brojem sportova, čijim će se, rekreativnim ili profesionalnim, bavljenjem formirati u psiho – fizički zdrave osobe i dobre ljude.

 Hašiš („haš”, „šit“)

Hašiš se dobija od smolaste, smeđe ili smeđezelenkaste mase koja se sakuplja na vrhovima biljke kanabis u cvetu, što se od ostatka biljke odvaja mehanički. On sadržaj aktivne supstance kojih ima deset puta više nego kod marihuane. Na tržište hašiš dolazi u takozvanim „pogačama“ ili u „tablama“.

Hašiš se kao i marihuana puši, a za pučenje hašiša narkomani koriste posebno izrađene lule, koje ili sami izrađuju od različitih materijala ili upotrebljavaju obične lule produženog kamiša. Hašiš je jača i skuplja droga od marihuane, a delovanje im je slično. Kad je delovanje u pitanju, hašiš, kao i druge takozvane lakše droge, deluju zavisno o strukturi ličnosti, ambijentu, očekivanjima i slično.

Prvi fizički efekti pušenja hašiša slični su delovanju marihuane – svrab očiju, otežano gutanje, suva usta. Neki pušači hašiša tvrde da ova droga za razliku od marihuane proizvodi laganu letargiju, opuštenost i želju za mirovanjem. Nezvanično, hašiš navodi na „filozofiranje“. Postoji teorija da pod dejstvom hašiša, ali i marihuane u blažoj formi, na površinu izbijaju glavne osobine čoveka. Drugim rečima, „ako si prirodno veseo čovek, droga te razveseljava i nasmejava. Ako si prirodno tužnjikav, onda te droga baca u melanholiju“.

Povremene ili stalne pušače marihuane ili hašiša gotovo je nemoguće prepoznati, sigurnu dijagnozu mogu dati samo krvni nalazi i nalazi urina, dakle lekari. Zato svi znakovi delovanja droge o kojima se govori moraju biti uzeti s krajnjim oprezom, što znači da roditelji nikako ne smeju žuriti sa neutemeljenim optužbama.

LSD

Od halucinacionih droga na našem tržištu glavni primat ima LSD premda se u ogromnoj meri koristi i „sveta pečurka“, biljka koja na našem području može uspeti samo na  uskom području juga. Sveta pečurka potiče poreklom iz Južne Amerike, a i danas je koriste neka indijska plemena u ritualno-religijske svrhe.

Halucinogene droge su izdvojeni skup unutar psihostimulativnih droga i osnovna im je osobina da deformišu osećaj stvarnosti proizvodeći vizije, iluzije i halucinacije. Haluciogene droge nemaju nigde nikakvu medicinski opravdanu primenu pa se njihova upotreba uvek smatrala zloupotrebom. LSD je droga koja kao takva u prirodi ne postoji, a proizvodi se polusintetičkim putem iz lizerginske kiseline. LSD je droga koja je slučajno pronađena u laboratoriji švajcarskog naučnika Alberta Hofmana 1938. godine, ali se za njeno haluciogeno delovanje zna tek od 1943.

LSD je beli prah koji je lako topljiv u svim tečnostima i nema ni mirisa ni ukusa. Njegovo delovanje je izuzetno jako pa je i način dostave ove droge do krajnjeg korisnika prilagođen tome da je za jedan „trip“ dovoljna količina od pedeset mikrograma, odnosno dvadeset hiljaditi deo grama. Obično se taj delić grama kapne na komadić papira, ne veći od veličine nokta, koji se jednostavno otopi u ustima ili u vodi, čaju, kafi. Ovi papirići su najčešće oslikani raznim motivima.

Delovanje LSD-a na ljudski mozak manifestuje se gotovo kao napad duševne bolesti. Ponekad delovanje može izostati pa se neočekivano može pojaviti nakon više dana ili nedelja. Obično se prvi znaci jave najkasnije posle jednog sata od trenutka konzumacije, a karakteriše ih potpuno izobličenje stvarnosti, poremećaj rada čula i gubitak svesti o prostoru. Osoba ne gubi kontakt sa stvarnošću, ali je doživljava u nepravom obliku. Neka iskustva govore da narkomani to doživljavaju kao ulazak u „light show“, odnosno kao da su postali deo kaleidoskopa i da pritom osećaju snažno prožimanje sa „svemirom“.

Uzimanje LSD-a svojevrsna je lutrija jer se mogu doživeti i stravična iskustva kada ambijent postaje monstruozna naseobina pretećih spodoba. Postavlja se pitanje da li LSD zapravo ne deluje predvidljivo ni u kom smislu, ali posledice znaju da budu i potpuno nerazumljiva samoubistva koja po svojoj unutrašnjoj motivaciji to i nisu. Događa se naime, da osobe pod dejstvom LSD-a skoče kroz prozor, ili stanu pred pristižući voz ili kamion bez ikakve svesti o vlastitoj smrti.

Ovaj projekat sufinansiran je sredstvima ministarstva Kulture i informisanja republike Srbije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.