“DROGA NIKAD, KNJIGA I SPORT ZAUVEK” – Zloupotreba psihoaktivnih supstanci – Srbija

Svi se dobro sećamo kampanje televizije „Sos kanal“ pod nazivom „Droga je smrt, bavite se sportom“. Slobodno se može reći da je pomenuta kampanja, koja je trajala godinama, bila jedna od najbolje smišljenih i najplodonosnijih kampanja na prostorima naše zemlje pa i šire, ikada. Cilj kampanje je bio dvojak. Prvo, podizanje svesti mladih o štetnosti mnogobrojnih droga, a drugo, opet podizanje njihove svesti o važnosti vođenja zdravog načina života, bavljenjem sportom.

Sličan cilj ima i projekat pod nazivom „DROGA NIKAD, KNJIGA I SPORT ZAUVEK“. Kroz seriju tekstova vezanih za ovu temu, pokušaćemo da utičemo na mlade generacije da shvate da su droge, odnosno konzumiranje istih, nešto što ih sigurno odvlači na „put bez povratka“, a čija je „zadnja stanica“, u velikom broju slučajeva, SMRT. Kao najbolja protivteža navedenom su, svakako čitanje knjiga i sport. Konzumiranjem ove dve aktivnosti, mladi, na najbolji mogući način utiču na poboljšanje kvaliteta svog života, kako psihičkog, tako i fizičkog. U tekstovima koji slede, upoznaćemo mlade sa vrstama droga koje im „prete na svakom koraku“, upoznaćemo ih i pokušati da im „probudimo“ ljubav prema knjigama najrazličitijih žanrova, kao i da ih upoznamo sa što većim brojem sportova, čijim će se, rekreativnim ili profesionalnim, bavljenjem formirati u psiho – fizički zdrave osobe i dobre ljude.

Prvo ozbiljno istraživanje na temu zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, koje je sprovedeno u Srbiji, a po svim standardima Evropske Unije, pokazalo je sledeće:

1. Gotovo 11% stanovnika u Srbiji probalo je bar jednom u životu drogu, najzastupljenija je marihuana,
2. U Beogradu je najviše marihuane, poražavajuće je to što je najviše zastupljena kod učenika srednjih škola i viših razreda osnovnih škola,
3. Smatra se da je u Beogradu oko 35 000 registrovanih narkomana , u Srbiji ih ima oko 80 000, u odseku za suzbijanje narkomanije u Beogradu smatraju da je brojka značajno veća…
4. U Srbiji je oko 70-80% mladih ljudi izmedju 15 i 25 godina bilo u kontaktu sa drogom, koliko ih je „samo“ probalo ili povremeno koristi ne zna se tačno…
5. Anketa koja je sprovedena na teritoriji grada Niša, osnovne i srednje škole o štetnosti droga, pokazalo je sledeće: opasno (36-47%), štetno (5-15%) modern (4%), a da je korisno u manjim količinama (1%)…

Procenjuje se da u Beogradu živi oko 35 000 narkomana , zvanično registrovano oko 7000, dok je u Srbiji taj broj izmedju 70.000 i 100.000 ljudi koji redovno koriste narkotike. Alarmantna je cifra od 750 000 ljudi u Srbiji koji su bar jednom u životu probali drogu (Institut za javno zdravlje „Batut“).

Statističke analize pokazuju da na 100 000 ljudi u Beogradu dolazi oko 1230 narkomana, dok je u Novom Sadu i Nišu taj broj nešto manji, oko 1000 narkomana ( procena je da su brojke značajno veće, ovde se radi o osobama koje su zvanično potražile pomoć u nekoj od zdravstvenih ustanova).

Često se govori o postojanju lakih i teških droga, što naučno nije prihvaćeno. Sve droge stvaraju psihičku zavisnost, a neke od njih i fizičku, neke čak i nakon prvog uzimanja!
Mladi često kombinuju alkohol, sedative i neku vrstu droge i PAS, što može, posle kratkog vremena, da dovede do teških pdihičkih i fizičkih oštećenja.

U faktore rizika za nastajanje bolesti zavisnosti spadaju individualni i socijalni činioci. Od individuanih činilaca često je u pitanju niži nivo samopoštovanja, niži prag tolerancije na frustraciju, povišena anksioznost, slabija kontrola ponašanja. Afektivni poremećaji, posebno depresija, napadi straha uz zavisnost od psihoaktivnih supstanci predstavljaju ozbiljne i široko rasprostranjene probleme savremenog sveta.

Razlozi za prvo uzimanje droge koje mladi navode često su ekvivalent različitih emocionalnih poremećaja, pretpostavlja se da se najčešće  radi o depresivnim poremećajima.
Depresija se vezuje kako za tip ličnosti tako i za konflikte u adolescentnom periodu.
Od izuzetne važnost su modeli ponašanja koji predstavljaju roditelji, vršnjaci, značajne osobe iz okruženja, ali i velika tolerantnost celog društva prema ovim problemima.

Izvor: Anima integrativni centar

Ovaj projekat sufinansiran je sredstvima ministarstva Kulture i informisanja republike Srbije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.