“MALI ŠAMPIONI – KORONA 1:0” – Loša strana društvenih mreža – treći deo

Kao što svi znamo, pandemija virusa Covid – 19, traje već skoro pune dve godine. U tom periodu, korona se pojavljivala u više „talasa“. Pre pojave vakcina protiv ovog smrtonosnog virusa, prva na udaru i najugroženija populacija su bili najstariji pojedinci (iznad 65 godina starosti), kao i oni sa takozvanim „pridruženim“ bolestima. Nakon obavljene vakcinacije pomenute grupe ljudi, u sledećem „talasu“ „na red je došla“ mlađa populacija (od 30 do 65 godina starosti). Kako je i ona, dobrim delom imunizovana, korona virus je, početkom 2021. godine, počeo da prokužuje još mlađe pripadnike, kako domaće, tako i svetske populacije (osnovce i srednjoškolce). Svedoci smo da, ove jeseni, sve više najmlađih (pa čak i novorođenčadi) oboleva od raznih bolesti izazvanih ovim „opakim“ virusom, koji, po svemu sudeći, „ne bira svoju žrtvu“.

Kroz seriju tekstova koji slede, pokušaćemo (našim sugestijama, ličnim primerima, mišljenjima lekara i medicinskog osoblja, mišljenjima sportskih radnika, statističkim podacima itd.) da utičemo, pre svega, na roditelje dece srednjoškolskog i osnovnoškolskog uzrasta ali i na samu decu, da, poštovanjem osnovnih državno – propisanih epidemioloških mera, vrate svoje živote u „redovne tokove“. Pod „redovnim tokovima“, pre svega, podrazumevamo REDOVNO BAVLJENJE SPORTOM (rekreativno ili profesionalno) jer se, na taj način, najdelotvornije utiče na pravilan psiho – fizički razvoj mladeži ali se, sa druge strane, osnažuje njihov imuni sistem koji je, kao takav, otporniji na mnogobrojne virusne infekcije koje „vrebaju“ pa, samim tim, i na virus tipa Covid – 19.

Drštvene mreže su nešto što je postalo deo svakodnevnog života dece i omladine. Pored svojih korisnih i dobrih strana (pojednostavljenje svakodnevnih rutinskih životnih aktivnosti, pozitivan uticaj na psihički razvoj korisnika istih itd.), one sa sobom nose i niz negativnih efekata, ako se koriste prekomerno. Ti negativni efekti se, zbog “brzine” doba u kojem živimo, posebno odražavaju na najmlađu populaciju, kako kod nas, tako i širom sveta. Tu “na scenu stupaju” roditelji, koji snose glavnu odgovornost za svoju decu, uopšte, pa i kada je “zloupotreba” društvenih mreža u pitanju. Kako bismo prenuli roditelje dece osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta da obrate pažnju i adekvatno reaguju na ovaj “narastajući” problem, u daljem delu teksta, ćemo im navesti neke od najlošijih uticaja koje “četovanje” može imati na njihovu decu. SUGESTIJA ZA RODITELJE: NADALJE NAVEDENE ŠTETNOSTI DRUŠTVENIH MREŽA PO VAŠE DETE, SPORT, KAO TAKAV, SIGURNO NE POSEDUJE. NAPROTIV. RODITELJI, U VAŠIM RUKAMA JE SUDBINA VAŠE DECE!

Pojava stresa i umora

Iako se deci i mladima možda čini da ih društvene mreže odmaraju, one čine upravo suprotno jer pomno praćenje svega što se dešava zamara mozak. Višak informacija, posebno onih koje primaju bez nekog reda i smisla, brzo i u malim porcijama ih umara. Njihovom mozgu je potrebno vreme da procesuira informacije, što na društvenim mrežama ne stiže da uradi jer u međuvremenu stižu druge informacije. Velika je verovatnoća da će im mozak uveče biti jako umoran ukoliko su tokom dana dosta vremena proveli na društvenim mrežama i opteretili ga, u većini slučajeva, potpuno nebitnim informacijama. To često uzrokuje insomniju, a kao posledica umora javlja se stres koji predstavlja početak mnogih psihičkih i fizičkih problema.

Manjak koncentracije

Previše vremena provedeno na društvenim mrežama može dovesti do pada koncentracije jer komunikacija na društvenim mrežama zahteva konstantno prebacivanje sa jedne teme na drugu, sa jednog mesta na drugo, od čitanja komentara, praćenja novih objava do odgovaranja na poruke, komentarisanja i lajkovanja.

Ovaj projekat sufinansiran je sredstvima ministarstva Kulture i informisanja republike Srbije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.