SRBIJA OD MONTEVIDEA DO KATARA (II)

(19.12.2022) – Domaćinstvo prvog Svetskog prvenstva u fudbalu dodeljeno je Urugvaju, kao dvostrukom olimpijskom šampionu 1924. i 1928. godine, na kongresu FIFA održanom 26. maja 1928. godine u Amsterdamu. Funkciju predsednika FIFA obavljao je legendarni Francuz, Žil Rime.

Nekoliko evropskih zemalja takođe je istaklo kandidaturu za domaćinstvo – Italija, Švedska, Španija, Holandija i Mađarska.

Na Mundijalu u Montevideu učestvovalo je 13 reprezentacija. Američki kontinent na prvom Mundijalu predstavljalo je čak devet nacionalnih selekcija (Urugvaj, Argentina, Brazil, Meksiko, SAD, Bolivija, Peru, Paragvaj, Čile) dok je Evropa imala četiri predstavnika, među kojima i reprezentaciju Kraljevine Jugoslavije.

Japan i Sijam (danas Tajland) su odustali u poslednjem trenutku, a Egipćani su zbog olujnog vetra i velikih talasa u istočnom Mediteranu ostali kod kuće.

Velika Britanija i njene četiri nacionalne selekcije nisu ni želele, a nisu ni mogle da nastupaju, jer su ignorisale sva takmičenja i organizacije van ostrva. U tom periodu nisu bile članice FIFA, smatrajući da kao osnivači fudbalske igre imaju isključiva prava i monopol na sve što je vezano za sve popularniju igru u celom svetu. Nije tajna da su baš Englezi osnovali mnoge fudbalske klubove preko Evrope, Amerike do Azije i Afrike.

Mnogi nacionalni savezi odbili su učešće na Svetskom prvenstvu u Montevideu iz protesta što se ne održava na tlu Evrope, ali i zbog tronedeljnog putovanja brodom. Predstavnici nacionalnih saveza evropskih reprezentacija dugo putovanje preko okeana smatrali su hendikepom pred takmičenje sa selekcijama iz Južne Amerike.

I zemlje koje su učestvovale bile su maltene primorane na put. Rumunski kralj Karolj II naredio je savezu da ode u Urugvaj, Žil Rime je to isto učinio Francuzima, iako velika zvezda Anatol i selector Baro nisu otišli, a potpredsednik FIFA Belgijanac Rodolf Seldrajers je izvršio pritisak na savez svoje zemlje.

Prema jednom izvoru, Rumuni su otišli brodom iz Đenove, Belgijanci iz Barselone, a Francuzi i Jugosloveni iz Vilfranša kod Marseja. Prema drugom, Rumunija, Belgija i Francuska su otišli istim brodom, Konte Verde iz Đenove, na kome je bio i Žil Rime.

Naši su putovali dva dana vozom, trećom klasom do Marseja… Odatle brodom i posle dva dana plovidbe stigli su na Kanarska ostrva, gde je brod uzeo gorivo u vidu uglja. Narednih deset dana videli su samo more i nebo. Do Rio de Žaneira je sve bilo u najboljem redu, ali narednih šest dana putovanja do Montevidea pretvorilo se u pravi pakao. Razlog – užasna bura koja je pretila da potopi brod.

Projekat „Srbija od Montevidea do Katara“ sufinansiran je sredstvima Ministarstva kulture i informisanja Rebublike Srbije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

FOTO – JUGOSLOVENSKI FUDBALSKI KLUBOVI / DRAGIŠA KOVAČEVIĆ