VRATIMO IGRU DECI BEOGRADA – PETNAESTI DEO

(31.12.2023) – U poslednje dve decenije čovečanstvo je dramatično napredovalo na polju tehnoloških inovacija i unelo značajan broj kvalitetnih detalja. Jedna od novina koja je postala deo svakodnevnog života je internet.

U ovom tekstu ne možemo, a da ne pomenemo Maršala Makluana (1911-1980) koji se može smatrati prvim teoretičarem filozofije medija i začetnikom struje koja probleme medija i medijskih posredovanja stavlja u prvi plan istraživanja.

Makluan je možda najpoznatiji po uzrečici „medijum je poruka” i terminu „globalno selo”. Provokativni Kanađanin predvideo je internet i World Wide Web tridesetak godina pre njegovog otkrića. Makluhanov antropoški tehnološki determinizam tumači da tehnologija menja ljude i prilagođava ih sebi, te da određuje njihovu komunikaciju. To je, prema njemu, važnije od sadržaja koji se prenosi komunikacijom.

Teza da su mediji poruka pojavljuje se 1964. u njegovoj knjizi Razumevanje medija u prvom poglavlju. Za Makluhana mediji nisu samo radio, televizija ili novine nego „svaki produžetak, bilo kože, ruke ili noge, koji utiče na društveni sklop”. Makluan navodi da je dolazak nove tehnologije ujedno i promena ljudske komunikacije.

U kulturi poput naše, odavno naviknutoj na deljenje i razdvajanje svega kao način kontrole, podsećanje da je u operativnom i praktičnom smislu medij poruka, deluje katkad pomalo zastrašujuće. To jednostavno znači da lične i društvene posledice svakog medija – to jest svakog našeg produžetka – proizlaze iz novih razmera što ih u naše poslove uvodi svaki naš produžetak ili svaka nova tehnologija.

Nijedna Makluanova fraza nije imala toliko uspeha kao „globalno selo”. Prvi je put uvedena u rukopisu Izvještaj o projektu i razumevanju medija iz 1960, a onda je predstavljena svetu u knjizi Gutenbergova galaksija dve godine kasnije.

Makluan je smatrao da su u istoriji zapadne civilizacije razvijene četiri kulture komuniciranja: auditivna, vizualna, štampana i elektronična. Auditivna kultura komuniciranja spontano se razvila sa ljudskim zajednicama, a odvija se pre svega govorom i jezikom. Vizualna je započela prvim beleženjem znakova i pismom. Štampana se razvila otkrićem štamparske mašine, a grubo gledano trajala je od 1500. do 1900. godine. Elektronička kultura komuniciranja započela je pronalaskom telegrafa, a zasniva se na audiovizualnim medijima.

Elektroničko doba poništava odnos centra i periferije. Sve postaje moguće, na bilo kojem mestu na planeti, a vidi se i čuje kad god se na planeti dogodi neki značajan čin. Globalno selo je za Makluhana nov nivo ponovnog spajanja u organsku celinu „mehaniziranih delića fragmentirane civilizacije”.

Da li vam zvuči poznato? Prvi filozof medija predvideo je današnji stepen komunikacije pre šest decenija, sa sve dobrim i lošim elementima.

Baš zbog ovoga ideja projekta Vratimo igru deci Beograda je podizanje nivoa informisanosti naših sugrađana, posebno roditelja o opasnostima koje vrebaju na internetu i posledicama preterane upotrebe istog, kao i traženje kvalitetnog medijskog sadržaja koji naravno da postoji u sveopštoj medijskoj ponudi. Ali ga treba naći.

Sos kanal plus od početka rada 1995. godine nema dilemu oko elementarnih vrednosti koje treba medijski plasirati. I to naši gledaoci najbolje znaju.

Projekat Vratimo igru deci Beograda sufinansiran je sredstvima Gradske uprave grada Beograda, Sekretarijata za informisanje.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

FOTO – PRIVATNA ARHIVA