POZITIVAN UTICAJ MEDIJA NA DECU I MLADE – GLEDAJ, ČITAJ, PIŠI…POSTANI VRLINA (3/8) 

(15.4.2026) – Pojava radija zaista je predstavljala revoluciju u našim životima. Čuveni sociolog Maršal Mekluan, razmatrajući komunikološke reperkusije prvo radija, a zatim i televizije, rekao je da sa njima svet postaje globalno selo. To je prilično tačno: radio je zahvaljujući velikim mogućnostima rasprostiranja signala na više frekventnih područja i relativno maloj ceni premnika signala, učinio da ljudi širom sveta brzo saznaju šta se gde dešava, da neposredno, putem direktnih prenosa prate neka važna zbivanja u svojoj zemlji, ali i u svetu, da brzo upućuju poruke, da slušaju muziku, da slušaju radio dramu, da uče strane jezike, da se obrazuju.

U razvijenoj fazi, radio je postao i sredstvo komunikacije – razvio je neke tehnološke mogućnosti i programske forme u kojima građani učestvuju kao sagovornici, u kojima pitaju i dobijaju odgovore, u kojima sami odgovaraju na razna pitanja. Zahvaljujući svemu tome, radio je od pedesetih godina XX veka redovan pratilac savremenog čoveka i to intelektualca, fabričkog radnika, zemljoradnika, penzionera, studenta ili učenika.

Sinoptički bilteni, koje je radio počeo rano da objavljuje, pomažu zemljoradniku u planiranju dnevnih obaveza, građaninu u opremanju za izlazak iz kuće, planinaru kad polazi u pohod po planinama, ženama u šopingu i šetanju kroz grad, mladima u sportskim aktivnostima na otvorenom.

 

Obzirom na to da su radio frekvencije zajedničko svetsko dobro koje se raspodeljuje među drzavama i da su radio sistemi bili glasnogovornici tih država, radio je postao značajan faktor državnog suvereniteta. Jezik na kojem se emituje, kultura koju neguje i afirmiše, interesi koje zastupa – učinili su ga i faktorom narodnog identiteta.

Od svojih prvih koraka radio je snažno sredstvo kojim su se služile vojske, kako u miru tako i u ratu. Vojska koja je imala bolje i sigurnije radio veze, imala je prednost u ratnim sukobima. Građani su u takvim prilikama pomoću radija saznavali šta se zbiva na frontovima i mogli su da se orjentišu. U nekim posebno dramatičnim situacijama, kada neprijatelji jedni drugima blokiraju komunikacijske sisteme, radio je pokazao svoju „žilavost“. Koristeći se raznim improvizacijama za dobijanje električne energije, mogle su u svet da se emituju najvažnije poruke – probijana je blokada. Emisioni uređaji su pokretani pomoću automobilskih baterija, čak pomoću bicikla – radio amateri su se snalazili na razne načine i obavljali svoju plemenitu dužnost – povezivali su ljude i narode.

Radio je vrlo brzo postao sredstvo propagande – političke i ekonomske. Centri političke moći – vladari, vlade, političke partije na vlasti održavali su svoje pozicije unutar države pomoću snažne propagande koju su širili posredstvom radija. Najbolji primer je nacistička Nemačka – Treći Rajh. Adolf Hitler je osvojio vlast pomoću radija i pomoću radija ju je održavao.

Poslovni svet je takođe shvatio mogućnosti radija u borbi za profit. Radio je, povodeći se za štampom, ali i za svojim interesima, počeo da prodaje svoje vreme za oglašavanje roba i usluga. Njegovo tržišno delovanje podstaklo je pojedine vlasnike kapitala da ulažu u pokretanje radio stanica, da kupuju radio stanice, da idu čak toliko daleko da građanima nude radio prijemnike na otplatu, znajući da će tako dobiti nove slušaoce i nove konzumente svojih ekonomskih poruka, što znači i nove kupce svojih roba.

Radio je mnogima ostao omiljen medijum. Prvenstveno zbog slušanja muzike, posebno kada ste u kolima. Beograđani posebno pamte čuvenu emisiju na Studiju B – Beograde dobro jutro, koja je emitovana u 7.15, gde je čuveni dečiji pisac Duško Radović svojim britkim mislima ispraćao decu u školu i obraćao se njihovim roditeljima ili emisiju Tup tup Milovana Ilića Minimaksa, na drugom programu Radio Beograda. Minimaks je svojim specifičnim i dvosmislenim humorom oduševljavao mnoge, bez obzira što je publika volela i malo naivniju vrstu humora u serijalu Ha, ha komentar prvog programa Radio Beograda.

OVAJ PROJEKAT JE SUFINANSIRAN SREDSTVIMA MINISTARSTVA INFORMISANJA I TELEKOMUNIKACIJA REPUBLIKE SRBIJE. STAVOVI IZNETI U PROJEKTU NE IZRAŽAVAJU NUŽNO STAVOVE MINISTARSTVA KOJE JE DODELILO SREDSTVA.

FOTO – SOS KANAL PLUS