“DROGA NIKAD, KNJIGA I SPORT ZAUVEK” – Trčanje za početnike, brzo hodanje

Svi se dobro sećamo kampanje televizije „Sos kanal“ pod nazivom „Droga je smrt, bavite se sportom“. Slobodno se može reći da je pomenuta kampanja, koja je trajala godinama, bila jedna od najbolje smišljenih i najplodonosnijih kampanja na prostorima naše zemlje pa i šire, ikada. Cilj kampanje je bio dvojak. Prvo, podizanje svesti mladih o štetnosti mnogobrojnih droga, a drugo, opet podizanje njihove svesti o važnosti vođenja zdravog načina života, bavljenjem sportom.

Sličan cilj ima i projekat pod nazivom „DROGA NIKAD, KNJIGA I SPORT ZAUVEK“. Kroz seriju tekstova vezanih za ovu temu, pokušaćemo da utičemo na mlade generacije da shvate da su droge, odnosno konzumiranje istih, nešto što ih sigurno odvlači na „put bez povratka“, a čija je „zadnja stanica“, u velikom broju slučajeva, SMRT. Kao najbolja protivteža navedenom su, svakako čitanje knjiga i sport. Konzumiranjem ove dve aktivnosti, mladi, na najbolji mogući način utiču na poboljšanje kvaliteta svog života, kako psihičkog, tako i fizičkog. U tekstovima koji slede, upoznaćemo mlade sa vrstama droga koje im „prete na svakom koraku“, upoznaćemo ih i pokušati da im „probudimo“ ljubav prema knjigama najrazličitijih žanrova, kao i da ih upoznamo sa što većim brojem sportova, čijim će se, rekreativnim ili profesionalnim, bavljenjem formirati u psiho – fizički zdrave osobe i dobre ljude.

Pored toga što predstavlja jednu od omiljenih fizičkih aktivnosti, trčanje je izuzetno zdravo za ljudski organizam. Uz zdravstveni benefit, koji bi svima trebao da nam bude prioritet, ono nam donosi i bolju fizičku kondiciju i vizuelni efekat, odnosno lepši i privlačniji izgled. Međutim, ako kao početnici ulazimo u upražnjavanje ove aktivnosti, a kako ne bismo brzo odustali ili napravili veću štetu nego korist od iste, trebali bismo se pridržavati nekolicine  jednostavnih saveta.

Prvo, veoma ja važno da za trčanje odaberemo udoban par obuće, kao ne bi prekomerno opteretili stopala i izazvali određene deformitete. Dalje, dobro bi bilo da uvek trčimo u isto doba dana, jer to pogoduje uravnoteženju metaboličkih procesa u organizmu. Najpogodnije je trčati ujutru ili uveče, kada je sunce u zenitu, čime izbegavamo suvišnu dehidrataciju organizma. Ne smemo trčati gladni ali ni pretovarenog želudca. Petnaest minuta pre ove aktivnosti treba pojesti „zdravu“ užinu pa tek onda prionuti na trening. Kada je reč o intenzitetu treninga, sasvim je dovoljno da u početku trčimo tri puta nedeljno po dvadeset minuta. Tek kada osetimo da nas takav ritam, gotovo u opšte, ne umara, možemo ga postepeno pojačavati.

Važna napomena: ako pre ili prilikom trčanja osetimo bilo kakvu fizičku bol, aktivnost treba odložiti na određeno vreme, da ne bismo naškodili našem fizičkom zdravlju.

Brzo hodanje predstavlja veoma zdrav oblik fizičke aktivnosti. S obzirom da znatno manje opterećuje zglobove i mišiće od trčanja, preporučuje se početnicima, kao i osobama srednjeg i starijeg doba, bez obzira na pol. Pozitivni efekti brzog hodanja po naše zdravlje su sagorevanje kalorija, skidanje masnih stomačnih naslaga, snabdevanje organizma optimalnom količinom kiseonika, stabilizovanje krvnog pritiska i povećanje izdržljivosti odnosno, postizanje bolje fizičke spreme. Kako bismo osetili sav benefit ove fizičke aktivnosti, potrebno je da je upražnjavamo tri puta nedeljno, u trajanju od 45 do 60 minuta i to brzinom od oko 6 do 6.5 kilometara na sat.

Da bi izbegli povrede ali i maksimalizovali rezultate brzog hodanja, potrebno je da ga, po savetu stručnjaka (trenera), obavljamo na sledeći način: telo mora biti uspravno, noge i kolena za vreme oslanjanja na podlogu ispružene, a ruke da se ritmički kreću napred – nazad, savijene u laktovima pod uglom od 90 stepeni. Disanje mora biti duboko i usklađeno sa ritmom koraka. Kada je reč o brzini kretanja i učestalosti koraka najbolji rekreativni učinak se postiže sa 110 do 130 koraka u minutu.

VAŽNA NAPOMENA – Brzo hodanje treba da izbegavaju svi oni koji imaju hronične tegobe sa kičmom i kolenima, kako ne bi napravili veću štetu nego korist po sopstveno zdravlje.

Ovaj projekat sufinansiran je sredstvima ministarstva Kulture i informisanja republike Srbije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.