ISTORIJAT OLIMPIJSKIH IGARA – Antičke Olimpijske Igre

Prve Antičke Olimpijske Igre održane su 776. godine pre nove ere. Mesto održavanja igara bio je Grčki grad Olimpija, po kome je i samo takmičenje dobilo naziv. Ono je održavano u čast boga Zevsa, vrhovnog Grčkog božanstva, a pod svodovima njegovog i Herinog hrama.

Olimpijske igre su trajale samo jedan dan. S obzirom da su bile ritualnog karaktera, sadržale su  samo jednu sportsku disciplinu i to trku između 180 i 240 metara. U trci su učestvovali samo muškarci dok su žene, i to samo neudate, imale pristup tribinama i bile zadužene za pravljenje što bolje atmosfere. Kao nagradu za pobedu u trci, takmičari su bili krunisani maslinovim grančicama, dok su njihovi likovi bili klesani i ukrašavali kamene stubove širom Grčkih gradova. Pojedini gradovi su, međutim, svoje takmičare nagrađivali i novčano ili bogatim zemljišnim posedima. Takve olimpijske igre su održavane, kao i dan danas, na svake četiri godine.

Pored velikog značaja koje su igre imale na razvoj Helenističke kulture, one su imale i mirovni karakter. Naime, za vreme trajanja Olimpijade obustavljani su svi ratovi i sukobi. Vest o tome širili su glasnici širom antičke Grčke.

Antičke olimpijske igre su trajale gotovo dvanaest vekova, sve dok ih Rimski car Teodosije nije zabranio 393. godine.

Projekat “Istorijat Olimpijskih igara” sufinansiran je sredstvima Ministarstva kulture i informisanja Rebublike Srbije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.