“MALI ŠAMPIONI – KORONA 1:0” – Loša strana društvenih mreža – prvi deo

Kao što svi znamo, pandemija virusa Covid – 19, traje već skoro pune dve godine. U tom periodu, korona se pojavljivala u više „talasa“. Pre pojave vakcina protiv ovog smrtonosnog virusa, prva na udaru i najugroženija populacija su bili najstariji pojedinci (iznad 65 godina starosti), kao i oni sa takozvanim „pridruženim“ bolestima. Nakon obavljene vakcinacije pomenute grupe ljudi, u sledećem „talasu“ „na red je došla“ mlađa populacija (od 30 do 65 godina starosti). Kako je i ona, dobrim delom imunizovana, korona virus je, početkom 2021. godine, počeo da prokužuje još mlađe pripadnike, kako domaće, tako i svetske populacije (osnovce i srednjoškolce). Svedoci smo da, ove jeseni, sve više najmlađih (pa čak i novorođenčadi) oboleva od raznih bolesti izazvanih ovim „opakim“ virusom, koji, po svemu sudeći, „ne bira svoju žrtvu“.

Kroz seriju tekstova koji slede, pokušaćemo (našim sugestijama, ličnim primerima, mišljenjima lekara i medicinskog osoblja, mišljenjima sportskih radnika, statističkim podacima itd.) da utičemo, pre svega, na roditelje dece srednjoškolskog i osnovnoškolskog uzrasta ali i na samu decu, da, poštovanjem osnovnih državno – propisanih epidemioloških mera, vrate svoje živote u „redovne tokove“. Pod „redovnim tokovima“, pre svega, podrazumevamo REDOVNO BAVLJENJE SPORTOM (rekreativno ili profesionalno) jer se, na taj način, najdelotvornije utiče na pravilan psiho – fizički razvoj mladeži ali se, sa druge strane, osnažuje njihov imuni sistem koji je, kao takav, otporniji na mnogobrojne virusne infekcije koje „vrebaju“ pa, samim tim, i na virus tipa Covid – 19.

Drštvene mreže su nešto što je postalo deo svakodnevnog života dece i omladine. Pored svojih korisnih i dobrih strana (pojednostavljenje svakodnevnih rutinskih životnih aktivnosti, pozitivan uticaj na psihički razvoj korisnika istih itd.), one sa sobom nose i niz negativnih efekata, ako se koriste prekomerno. Ti negativni efekti se, zbog “brzine” doba u kojem živimo, posebno odražavaju na najmlađu populaciju, kako kod nas, tako i širom sveta. Tu “na scenu stupaju” roditelji, koji snose glavnu odgovornost za svoju decu, uopšte, pa i kada je “zloupotreba” društvenih mreža u pitanju. Kako bismo prenuli roditelje dece osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta da obrate pažnju i adekvatno reaguju na ovaj “narastajući” problem, u daljem delu teksta, ćemo im navesti neke od najlošijih uticaja koje “četovanje” može imati na njihovu decu. SUGESTIJA ZA RODITELJE: NADALJE NAVEDENE ŠTETNOSTI DRUŠTVENIH MREŽA PO VAŠE DETE, SPORT, KAO TAKAV, SIGURNO NE POSEDUJE. NAPROTIV. RODITELJI, U VAŠIM RUKAMA JE SUDBINA VAŠE DECE!

Zavisnost

Zavisnost zbog upotrebe društvenih mreža može se javiti iz više razloga, jedan od njih je to što njihova upotreba stimuliše centre zadovoljstva u mozgu koji se aktiviraju svaki put kada vam neko lajkuje fotografiju ili ostavi pozitivan komentar. Takođe, komunikacija u bilo kom obliku može uticati na centar zadovoljstva. Većina nas na društvenim mrežama ima stotine, pa čak i hiljade prijatelja koji redovno objavljuju fotografije, pišu statuse pa na taj način konstantno komuniciraju sa nama. Teško da ćete u realnom životu dobiti pedeset pozitivnih komentara za novu frizuru ili auto, niko vas neće javno pohvaliti zato što imate sjajan muzički ukus ili ste pronašli fenomenalni citat. Komunikacija u realnom životu iziskuje mnogo truda i vremena, pa se zbog toga često pribegava lakšoj opciji – društvenim mrežama. Takođe nam pohvale i potvrde na društvenim mrežama donose zadovoljstvo, a kod većine može da stvori iluziju o vlastitoj veličini. Svaki put kada nam je dosadno, mi otvaramo društvene mreže što takođe može voditi zavisnosti.

Ovaj projekat sufinansiran je sredstvima ministarstva Kulture i informisanja republike Srbije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.