“MALI ŠAMPIONI – KORONA 1:0” – Zdravim navikama i sportom do jačeg imuniteta

Kao što svi znamo, pandemija virusa Covid – 19, traje već skoro pune dve godine. U tom periodu, korona se pojavljivala u više „talasa“. Pre pojave vakcina protiv ovog smrtonosnog virusa, prva na udaru i najugroženija populacija su bili najstariji pojedinci (iznad 65 godina starosti), kao i oni sa takozvanim „pridruženim“ bolestima. Nakon obavljene vakcinacije pomenute grupe ljudi, u sledećem „talasu“ „na red je došla“ mlađa populacija (od 30 do 65 godina starosti). Kako je i ona, dobrim delom imunizovana, korona virus je, početkom 2021. godine, počeo da prokužuje još mlađe pripadnike, kako domaće, tako i svetske populacije (osnovce i srednjoškolce). Svedoci smo da, ove jeseni, sve više najmlađih (pa čak i novorođenčadi) oboleva od raznih bolesti izazvanih ovim „opakim“ virusom, koji, po svemu sudeći, „ne bira svoju žrtvu“.

Kroz seriju tekstova koji slede, pokušaćemo (našim sugestijama, ličnim primerima, mišljenjima lekara i medicinskog osoblja, mišljenjima sportskih radnika, statističkim podacima itd.) da utičemo, pre svega, na roditelje dece srednjoškolskog i osnovnoškolskog uzrasta ali i na samu decu, da, poštovanjem osnovnih državno – propisanih epidemioloških mera, vrate svoje živote u „redovne tokove“. Pod „redovnim tokovima“, pre svega, podrazumevamo REDOVNO BAVLJENJE SPORTOM (rekreativno ili profesionalno) jer se, na taj način, najdelotvornije utiče na pravilan psiho – fizički razvoj mladeži ali se, sa druge strane, osnažuje njiho imuni sistem koji je, kao takav, otporniji na mnogobrojne virusne infekcije koje „vrebaju“ pa, samim tim, i na virus tipa Covid – 19.

Pored svega gore navedenog, nalazimo se u periodu godine kada vladaju respiratorne infekcije, a počela je i sezona gripa. Roditelji se često obraćaju pedijatru sa pitanjem zašto su njihova deca stalno bolesna. Imuni sistem kod dece nije dovoljno razvijen, pa se virusi i bakterije prosto lepe za njih. To je tako sve dok ne navrše 12 godina, kada dečji imunitet dostiže kapacitet odraslih osoba. Drugi razlog jeste činjenica da najmlađi u ovom periodu dosta vremena provode u zatvorenom prostoru, u vrtićima i školama, gde je velika mogućnost da od druge dece dobiju viruse i bakterije. Važno je deci preneti zdrave navike i pomoći im na taj način da ojačaju svoj imunitet.

Na prvom mestu je spavanje, zdrav i kvalitetan san. Poznato je da se hormon rasta luči najviše u toku spavanja. Deci treba obezbediti dovoljno vremena za spavanje u odnosu na uzrast, za predškolsku decu je optimalno 10 sati sna dnevno, za stariju decu i odrasle 7 do 8 sati.

Neophodan je unos tečnosti, pre svega u vidu vode, mleka, jogurta i prirodnih sokova, a izbegavati gazirane, jer oni sadrže veštačke zaslađivače, Kada je reč o ishrani, sveže voće i povrće su najbolji izvori vitamina i antioksidanasa. Za određene vrste voća i povrća je pokazano da podstiču funkciju imunog sistema. Od voća su to jagoda, papaja, guava, crveni grejpfrut, borovnica, kajsija, mango, banana, a od povrća paradajz, brokoli, spanać, slatki krompir, šargarepa, tikva, crni i beli luk. Deci treba smanjiti slatkiše, jer šećeri deluju imunosupresivno, smanjujući broj leukocita i stvaranje antitela. Vitamine će deca najbolje da iskoriste iz voća i povrća, mnogo kvalitetnije nego iz suplemenata. Esencijalna ulja određenih biljaka imaju blagotvorna svojstva. Na primer, ulja eukaliptusa i origana, imaju antibakterijske i imuno-modulacione mogućnosti. Primena ulja eukaliptusa kroz inhalaciju ima dejstvo na pojačanje energije organizma, bolju pročišćenost respiratornih organa, a može se primenjivati kod dece starije od 2 godine i odraslih. Origano se koristi kao začin za poboljšanje ukusa hrane, ali takođe deluje i na jačanje imunološkog sistema vašeg deteta.

Izdvajamo preporuku Svetske zdravstvene organizacije, kada je u pitanju bavljenje dece sportom i fizičkom aktivnošću, a sve u uslovima izazvanim pandemijom virusa Covid – 19. Preporuka Svetske zdravstvene organizacije za decu uzrasta od 5 do 17 godina je da imaju najmanje 60 minuta srednje do intenzivne fizičke aktivnosti u toku dana. Fizička aktivnost može da bude u vidu organizovanog sporta, ali i trčanja, vožnje bicikla ili plesa. Idealno bi bilo da deca što više borave u prirodi, na planini, u šumi, na čistom vazduhu. Deca treba da rastu u lepom okruženju u vidu čistog doma, svakodnevnog kupanja i razvijanja higijenskih navika. Roditelji treba da pruže dobar primer deci u vidu pravilne ishrane i navika vežbanja.

Ovaj projekat sufinansiran je sredstvima ministarstva Kulture i informisanja republike Srbije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.