POSTAĆU VIDLJIV – DEČJE SRCE

PREVENCIJA I ZAŠTITA OD DISKRIMINACIJE OSOBA SA INVALIDITETOM

(29.12.2023) – “Dečje srce” je humanitarna organizacija koja uspešno radi već više od 20 godina. Idejni tvorac ove organizacije je defektolog Goran Rojević, čovek koji je ceo svoj život posvetio radu sa osobama sa smetnjama u razvoju. Želja je bila da se na jednom mestu spoje teorija i praksa, jer jedno su knjige i fakulteti, a drugo rad na terenu.

I tako je “Dečje srce” raslo, borilo se, nailazilo na raznorazna iskušenja ka cilju koje je zacrtalo. Uvek su u prvom planu bili oni kojima je pomoć najpotrebnija, to su naši vidljivi i nevidljivi drugari koji su, često, skrajnuti sa puta kojim se krećemo. Neprimetni, skromni, bez suvišnih i nerealnih želja, samo jedna je, da budu priznati kao ravnopravni članovi društva.

Veliku pažnju ova organizacija posvećuje zapošljavanju osoba sa smetanja u razvoju, odnosno njihovom osposobljavanju i usavrđavanmju da obavljaju poslove koje mogu, i na taj način postanu korisni članovi ovog društva. Ne traže oni milostinju, ili sažaljevanje, već samo razumevanje. I tako su nastali razni delovi “Dečjeg srca”, a najpoznatiji je, svakako, kafić “Zvuci srca”, gde se već godinama na Vračaru kuva i servira najbolja kafa, pije najsladja limunada, to je mesto gde cenovnik ne postoji, već svako ko udje i popije piće može u kasicu da odvoji koliko može i želi. Na početku je bilo malo nepoverenja, možda i straha, kakav će odjek kafić imati u javnosti, kod komšija, medjutim, sada su “Zvuci srca” jedno od omiljenijih sastajališta i osoba sa smetnjama u razvoju, ali i svih ostalih koji žele da osete i nauče različitosti. Jer, svi smo mi isti, nemamo specijalne potrebe, već te potrebe zadovoljavamo na različite načine.

“Dečje srce” uspelo je da se izbori za objekat na Zlatiboru, gde se održavaju sada već tradiconalni kampovi, od proleća do jeseni. Ti kampovi su prave škole životnih veština. Na njima se deca sa smetanja u razvoju i prvi put odvajaju od svojih roditelja, ali tu su stručna lica, volonteri, da im pomognu…da ustanu, umiju se, operu zube, nameste krevet, obuku se, da nauče sve ono što treba da sutra funkcionišu samostalno. Jer, to je i najveća pobeda svih onih koji brinu o osobama sa smetanjama u razvoju – da te ljude kasnije gledaju kako žive bez 24-očasovnog nadzora. Đetajući obroncima jedne od najlepših srpskih planina “srculenca” stiču znanja i o lekovitim biljkama, domaćim životinjama, a njihovi osmesi i umorna i zadovoljna lica na kraju dana govore više od reči.

U Vrčinu će uskoro zaživeti jedan veliki centar, sličan onome na Zlatiboru, gde će osobe sa smetnjama u razvoju moći da borave i sa svojim porodicama. U jednoj pravoj, opuštenoj atmosveri, nadomak Beograda, ali bez vreve i gužve, imaće priliku da se odmore, oporave, da oni koji možda nikada nisu osetili toplinu porodičnog doma to spoznaju sa onima koji ih vole.

“Dečje srce” u toku godine ima mnogo akcija, organizuju se tradicionalna druženja za Novu godinu kada se podeli na hiljade paketića deci žiropm Beograda. Ova organizacija sprovodi i uslugu Lični pratilac, koja je sve više potrebna kako bi deca sa smetnjama u razvoju mogla da pohadjaju nastavu u osnovnim i srednjim školama.

Ono što je najvažnije, a to uvek napominju u “Dečjem srcu”, jedna od najbitnijih karika u ovom lancu su roditelji dece sa smetnjama u razvoju. Oni su TI koji treba da se, prvo, suoče sa realnošću i pravim putem krenu dalje, hrabro kroz život. Nemali je broj onih koji svoju decu drže kao svojevrsne taoce u kući, zatvorene, bez prevelikog kontakta sa spoljnim svetom. Život je jedan, takav kakav je često i nepravedan, ali stariji nemaju pravo da mladjima uskraćuju pravo da budu ravnopravni članovi društva. “Dečje srce” pokazuje da nam malo treba da se razumemo, a još manje poštujemo. Dodjite u “Dečje srce” i osetite njegove specifične otkucaje.

Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva informisanja i telekomunikacija.

Stavovi izraženi u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

FOTO – PRIVATNA ARHIVA