ISTORIJAT OLIMPIJSKIH IGARA – Moderne Olimpijske Igre

Čovek koji je presudno uticao na obnovu Olimpijskih igara, odnosno organizovanje i održavanje prve mederne Olimpijade bio je francuski pedagog, Pjer de Kuberten. Pod njegovim pokroviteljstvom, igre su ponovo održane 1896. godine. Na predlog Međunarodnog olimpiskog komiteta, a shodno tradiciji, grad domaćin bila je Atina.

Igre je svečano otvorio grčki kralj Đorđe I. Otvaranju je prisustvovalo preko 80.000 ljudi. Prema nezvaničnim podacima učešće je uzelo oko 285 sportista iz 14 zemalja širom Sveta. Po uzoru na antičke Olimpijske igre, i dalje su se takmičili samo muškarci ali ovoga puta u 9 sportova odnosno 43 različite discipline.

Koliko je popularnost Olimpijade rasla svedoči i podatak da se na sledećim igrama (4 godine kasnije) takmičilo 1225 sportista iz 24 zemlje. Važno je istaći da je to bilo prvo takmičenje na kome su učestvovale i dame (ukupno njih 19), nadmećući se u različitim sportovima.

Na žalost, popularnost Olimpijskih igara ubrzo opada. O tome nam svedoče dve olimpijade, koje su sledile. I na igrama 1904. (Sent Luis) i na onima 1908. godine (London) gro takmičara čine sportisti iz zemalja domaćina.

Zanimljivo je reći da je tačno trajanje Olimpijskih igara utvrđeno tek 1932. godine i ono iznosi, kao i danas, 15 takmičarskih dana.

Projekat “Istorijat Olimpijskih Igara” sufinansiran je sredstvima Ministarstva kulture i informisanja Rebublike Srbije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.