ISTORIJAT OLIMPIJSKIH IGARA – “Oživljavanje” OI u Francuskoj i Engleskoj

„Olimpijad de la Republika“, nacionalni olimpijski festival, održavan u Francuskoj od 1796. do 1798. godine, za vreme francuske revolucije, takođe je pokušao da oživi antičke olimpijske igre. Takmičenje je uključivalo nekoliko disciplina koje su bile na  Antičkim igrama, a  Igre 1796. označile su uvođenje metričkog sistema u sportu.

                    Vilijam Peni Bruks, engleski hirurg, magistrat, botaničar i pedagog, 1850. godine pokrenuo je Olimpijski čas u Muč Venloku u Šropširu, regiji na granici sa Velsom, najveći grad je Šruzberi. Prve igre održane su u oktobru 1850 i uključivale su takmičenja u klasičnoj atletici, kao i  sportove kao što su dobacivanje alki, fudbal i kriket. Igre su brzo doživele popularnost i za nekoliko godina privukle su takmičare iz većih gradova poput Londona i Liverpula. Bruks je bio predsednik Igara 1854, 1855, 1857, 1862 i 1891. Godine 1859, Bruks je promenio ime u Venloške olimpijske igre, koje se održavaju i danas, a 15. novembra 1860. je osnovao Venloško olimpijsko društvo.

           Između 1862 i 1867, u Liverpulu se svake godine održavao Veliki olimpijski festival, koji su osnovali engleski gimnastičar i atletičar — Džon Halej i Čarls Meli. Ove igre su bile prve posvećene potpunim amaterima, dok su u perspektivi bile međunarodne, iako su jedino mogli da učestvuju „gospoda amateri“. Program na prvim Olimpijskim igrama 1896, bio je skoro identičan onome sa Liverpulskih olimpijskih igara. Godine 1865, Halej, Bruks i Ernst Džordž Ravenštajn osnovali su Nacionalnu olimpijsku asocijaciju u Liverpulu, preteču današnjeg Britanskog olimpijskog komiteta. Godine 1866, Nacionalne olimpijske igre u Velikoj Britaniji održane su u londonskoj Kristalnoj palati.

Projekat “Istorijat Olimpijskih Igara” sufinansiran je sredstvima Ministarstva kulture i informisanja Rebublike Srbije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.